Šiloturist/ Šilo & Baška

1 2 3 4 5 6 7 8
Nalazite se ovdje » Početna » Baška » Kulturna baština

Kulturna baština


Bašćanska staza glagoljice - Hrvatska glagoljaška tradicija svakako je najosebujniji segment povijesti hrvatske kulture. Dok su svi ostali slavenski narodi glagoljičko pismo posve napustili, najkasnije još u 12. st, Hrvati su tu tradiciju pronijeli čak do 19, odnosno 20. st, premda ju već početkom 16. st. sve više potiskuje latinica.

Glagoljica se javlja u dva oblika, kao: obla ili bugarska i uglata ili hrvatska. Glagoljica je najvjerojatnije originalno djelo Konstantina Filozofa, nastalo u 9 stoljeću, a koji je pomoću glagoljice prevodio crkvene knjige na staroslavenski jezik.

Godine 1851., mladi bašćanski svećenik Petar Dorčić, otkrio je u podu ranoromaničke crkve Sv. Lucije u Jurandvoru pokraj Baške veliku kamenu ploču ispisanu glagoljskim znakovima. Tekst ispisan na ploči zainteresirao je tadašnje naučnike. Bašćanska ploča je postala važan izvor informacija o razvoju hrvatskog glagoljskog pisma, hrvatskog jezika i kulture. Potvrdila je postojanje Hrvatske države od najranijih dana, spominje ime hrvatskog kralja Zvonimira te obilježava sjeverne granice njegova kraljevstva na otoku Krku.



Ploča je 1934. godine prebačena u Akademiju znanosti i umjetnosti u Zagreb gdje se i danas čuva kao neprocjenjivi spomenik hrvatske kulture i pismenosti. U Crkvi Sv. Lucije nalazi se danas njena kopija, sama crkva i djelomično restaurirani samostanski kompKako bi se naglasio značaj Bašćanske ploče, kao simbola hrvatske pismenosti, u Baški je zaživio i uspješno se provodi projekt pod nazivom Bašćanska staza glagoljice. Dosad su održane dvije kiparske radionice u kojima sudjeluju mladi, još neafirmirani, studenti likovnih i umjetničkih galerija iz Hrvatske i drugih europskih zemalja. Trideset i dvije kamene skulpture od krčkog kamena, od kojih svaka nosi jedno slovo glagoljskog pisma, postavljene su duž bašćanske doline, počevši od vidikovca na uzvisini Treskavac, do crkvice Sv. Lucije u Jurandvoru te centralnog kamena u Baški. Bašćanskom stazom glagoljice, iskonska prirodna vitalna energija koja postoji u čarobnoj bašćanskoj dolini, sklopila se s kolijevkom hrvatske kulture i pismenosti - Bašćanskom pločom.


Pučko autohtono graditeljstvo

Specifično autohtono graditeljstvo nastalo je usred teške svakodnevice otočana čija se egzistencija nekoć temeljila na poljodjelstvu i ovčarstvu. Na škrtoj, krševitoj zemlji, usred oštrog kamenjara, generacijama su ljudi mukotrpnim radom otimali kršu komadiće obradivih površina. Pri tome su vadili kamenje iz zemlje, te je slaganjem na hrpe, bez vezivnog tkiva, na suho, nastala prastara građevinska tehnika suhozida. Ovim čudnim, nepravilnim zidovima, u narodu zvanim gromačama, ograđivale su se manje obradive površine štiteći zemlju da je ne odnese kiša ili da usjevima životinje ne nanesu štetu. Gromačama su ograđivani i pašnjaci, te označavane granice posjeda.
 
Posebnost krčkih krajolika čine i mrgari, ogromne površine za sabiranje ovaca, omeđene gromačama u obliku cvijeta. Ovi kameni oblici, sačuvani naročito na krševitim zaravnima iznad bašćanske udoline, pravi su ukras bašćanskih brežuljkastih pejzaža.